Lakše do energetski efikasnih proizvoda

28. April 2022.

Nije svejedno koju belu tehniku koristimo. Uređaji najniže klase energetske efikasnosti „G“ troše duplo više električne energije od najbolje klase „A“. Energija je sve skuplja, a građani postaju svesni da pored smanjenja troškova sopstvenog domaćinstva pametnim izborom mogu pozitivno da utiču i na životnu sredinu. Značajnu ulogu u povećanju svesti građana Srbije o ovoj važnoj temi odigrao je i projekat „EU za energetsko označavanje i eko-dizajn proizvoda”, čija je završna konferencija održana danas u EU info centru u Beogradu.

Boris Ilijevski, projektni menadžer Delegacije EU u Srbiji ističe dobru saradnju svih uključenih strana kao ključ za uspeh projekta.

„Zacrtani ciljevi projekta su ispunjeni zahvaljujući prvenstveno dobroj saradnji ministarstava, projektnog tima i drugih uključenih strana. Planiranje poslovanja bilo je izazovno u teškim vremenima na početku Kovid pandemije, ali je i to prevaziđeno“, rekao je Ilijevski i dodao da će EU nastaviti da podržava Srbiju kao i do sada: „Energetska efikasnost je princip na kojem se bazira kompletna buduća politika Evropske unije po pitanju klimatskih promena i energetike. Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA 2021) je u završnoj fazi pripreme i biće potpisan do kraja godine. EU će nastaviti da podržava Srbiju na putu ka postizanju veće energetske efikasnosti.“

Antonela Solujić, šef odseka za energetsku efikasnost u Ministarstvu rudarstva i energetike, izrazila je zadovoljstvo zbog uspešnog završetka projekta.

“Ovo je bio izuzetno značajan projekat za ministarstvo. Zahvaljujem se Delegaciji Evropske unije u Srbiji, projektnom timu i svim ostalim učesnicima projekta. Nadam se uspešnoj primeni propisa o energetskom označavanju i eko-dizajnu u budućnosti i da ćemo kao celo društvo imati koristi”, naglasila je Solujić.

Bernard Gindroz, vođa tima projekta podsetio je da je projekat planiran kao pomoć Srbiji i ministarstvima u uspostavljanju svih delova propisa i celog konteksta za energetsku efikasnost uređaja za domaćinstva, eko-dizajn i energetsko označavanje proizvoda. Takođe, važna komponenta je bila podizanje svesti građana o temi.

“Svrha komponente koja se ticala eko-dizajna je osiguravanje da na tržištu imamo proizvode koji su stvarno energetski efikasni. Što se tiče energetskog označavanja, tu je bilo neophodno pružiti građanima – kupcima sve kriterijume koji će im pomoći u donošenju odluke o kupovini visokoefikasnih uređaja. Korist je naravno direktna za građane ali i za zemlju u smislu energetskih kapaciteta i potrošnje.”

“Trebalo bi nastaviti sa podizanjem svesti o značaju energetske efikasnosti, osigurati ažuriranje tržišne baze podataka, nastaviti podizanje kapaciteta tržišne inspekcije i agencija za testiranje uređaja za domaćinstva. Takođe treba ubrzati opšte povećanje energetske efikasnosti Srbije na korist građana i planete”, zaključio je Gindroz.

Projekat „EU za energetsko označavanje i eko-dizajn proizvoda“, za koji je EU obezbedila skoro 1,5 miliona evra bespovratnih sredstava, u okviru projektnih aktivnosti realizovao je nacionalnu komunikacionu kampanju, kako bi se građani Srbije bolje upoznali sa značenjem energetskih oznaka na kućnim aparatima i tako bili u mogućnosti da prilikom kupovine izaberu energetski efikasniji uređaj, čime mogu da uštede novac i ujedno čuvaju životnu sredinu. Ova kampanja deo je „Okreni na zeleno“ kampanje o energetskoj efikasnosti Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije i Evropske unije.

Evropska unija je veći donator od svih ostalih međunarodnih donatora zajedno. EU je u protekle dve decenije uložila više od 830 miliona evra u sektor energetike. Samo u 2022. godini, podrška EU energetskom sektoru Srbije procenjena je na 100 miliona evra.

Diversifikacija izvora energije, sigurnost snabdevanja, energetska efikasnost i dekarbonizacija privrede, u skladu sa Pariskim sporazumom, glavni su ciljevi podrške EU. Podrška Evropske unije realizuje se u saradnji sa Vladom Srbije. EU će nastaviti da podržava Srbiju u usklađivanju sa pravnim tekovinama EU i stvaranju struktura koje će omogućiti dalja ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora.

Evropska unija je najveći donator Srbije u oblasti energetike, u koju je investirala preko 830 miliona evra bespovratnih sredstava od 2000. do kraja 2021. godine. EU u Srbiji finansira projekte čiji je cilj sigurnost snabdevanja, diversifikacija izvora energije, liberalizacija tržišta i poboljšanje energetske efikasnosti. Krajnji cilj je smanjenje zagađenja i ublažavanje klimatskih promena, što su i ciljevi Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan, koje je Srbija podržala 2020.